Bruksizam je stručni izraz za prekomjerno, forsirano stiskanje i škripanje zubima koje nije povezano sa žvakanjem hrane, a pogotovo se javlja noću. Pri tome nastaje neobično dugo i nefiziološki jako opterećenje zuba i njihovih potpornih struktura. Ta navika je često u vezi sa emocionalnim stresovima, napetošću, strahom ili zamorom pri čemu je nesvjesno stiskanje zuba povezano sa snažnim pokretima donje vilice lijevo-desno i naprijed-nazad zbog čega dolazi do škripanja i trošenja zuba brušenjem zub o zub.
Može da prouzrokuje trajno oštećenje zuba, uključujući i pucanje zubne gleđi, prelome zuba, povlačenje desni sa vratova zuba, oštećenje potpornog aparata zuba koje dovodi do gubitka zuba, oštećenje donjoviličnog zgloba.
Vremenom dolazi do pojave izuzetno jake osjetljivosti zuba i bolova u zglobovima, ušima i glavi, što stvara veliku napetost i nervozu kod pacijenata.
Bruksizam je veoma česta pojava, pogotovo kod osoba starijih od 25 godina bez obzira na pol. Međutim i djeca mogu da imaju ovaj problem iako je to kod njih uglavnom povezano sa postojanjem neugodnosti zbog prehlade, infekcije uha ili alergija i u najvećem broju slučajeva prolazi spontano ne ostavljajući nikakve posledice.
Obzirom da se uglavnom javlja noću, većina pacijenata nije ni svjesna da ima problem dok ga partner ne upozori na to ili dok ne primijeti neki od simptoma.
Treba obratiti pažnju na:
1. bol u zglobovima, ušima ili glavi koji se javlja odmah po buđenju i traje tokom dana;
2. povećanu osjetljivost zuba na hladno, pritisak ili druge nadražaje;
3. pojava zaravnjenosti griznih površina zuba kao i smanjenje visine prednjih zuba.
Pri profesionalnom pregledu stomatolog može vrlo lako uočiti da se radi o bruksizmu jer je na griznim površinama istrošena caklina i vidljiv je unutrašnji sloj zuba koji se nalazi ispod cakline. Kod većine ljudi bruksizam je zapravo prolazan i često nestaje kad nestanu i uzroci stresa. No kao što i sami znate, u današnje vrijeme to i nije baš tako jednostavno. Stoga, prvo se sanira sva eventualna šteta nastala bruksizmom, da bi se nakon toga izradila udlaga koja se stavlja na zube svaku veče prije spavanja i time se smanjuju simptomi nastali škripanjem i stiskanjem zuba.
Udlage za bruksizam mogu spriječiti bruksizam i njegove negativne posljedice jer će onemogućiti dalje trošenje i slabljenje žvačnih ploha na zubima, po potrebi povisiti zagriz, omogućiti pravilan položaj čeljusnih zglobova te spriječiti glavobolje i bolove u vratu i uhu koje često uzrokuje bruksizam.
Udlage se razlikuju prema debljini i vrsti materijala od kojih su napravljene, a sve se izrađuju individualno na osnovu vašeg zagriza, odnosno otiska vaše gornje ili donje čeljusti. Pacijent ih nosi noću za vrijeme spavanja, ugodne su u ustima i ne uzrokuju bol ili nelagodu. Pomoću udlaga sprječavamo međusobno struganje zuba i dalje trošenje zubnog tkiva, a pacijent ih nosi onoliko dugo koliko to procijeni stomatolog na osnovu stepena bruksizma. Takođe, udlaga čuva formaciju vaših zuba, drži zube u pravilnom položaju koji je ugodan za čeljust a može popraviti i kvalitetu vašeg spavanja pošto u snu više nećete moći škripati zubima.
Ukoliko posumnjate da škripite zubima obavezno se javite svom stomatologu da bi sanirali postojeća i spriječili dalja oštećenja!